Najvrjednije firme današnjice uglavnom su osnovane u 20. i 21. vijeku. U industriji videoigara starijih ni nema jer ni videoigara nije bilo do druge polovine 20. vijeka. Ipak, jedna od danas najuticajnijih firmi u svijetu videoigara zapravo potiče iz davne 1889. godine, odnosno s kraja 19. vijeka. Riječ je o firmi Nintendo, koja je osnovana upravo na današnji dan prije 131 godinu.
Firmu je osnovao Fusajiro Yamauchi u Kyotu, Japanu, te se isprva zvala Yamauchi Nintendo. Naravno, Nintendo od početka nije prodavao videoigre, ali je poslovao u bliskom segmentu – prodavali su karte za igranje zvane Hanafuda. Karte su izrađivali ručno te su one vrlo brzo postale popularne u Japanu, a u Nintendu su proširili ponudu izrađujući i druge vrste kartaških igara pored Hanafude. Usput rečeno, digitalna Hanafuda danas se može zaigrati na Switchu u igri 51 Worldwide Games.
1949. godine predsjednik firme postao je Yamauchijev unuk Hiroshi. Četiri godine kasnije Nintendo je postao prva firma u Japanu koja je počela proizvoditi igraće karte od plastike. 1959. godine firma je postigla dogovor s firmom Disney oko korištenja Disneyjevih likova na kartama. Taj im je potez bio iznimno uspješan.
1963. godine firma je iz Nintendo Playing Card Co. bila preimenovana u skraćenu verziju koju poznajemo i dan danas – Nintendo. U to vrijeme odlučili su proširiti svoje poslovanje tako da nisu samo proizvodili karte za igranje nego su se bavili… svime. U razdoblju do 1968. imali su taxi kompaniju i proizvodili su instant rižu, između ostalog. Ništa od navedenog nije im ostvarilo uspjeh, a japansko se tržište do tada već zasitilo igraćih karata.
Nintendo se od 1966. godine okrenuo proizvodnji elektronskih igračaka koje su tada bile novost na tržištu. Dizajnirao ih je Gunpei Yokoi. Igračke su im bile raznorazne, od seta za testiranje ljubavi do bubnjeva koji se mogu programirati. Najzapaženiji su im ipak bili solarni pištolji – znate one plastične koji ispuštaju zvukove. Proizvodnjom takvih igračaka Nintendo je došao do poslovne prilike izrade dodataka za prvu kućnu konzolu ikad napravljenu – Magnavox Odyssey. Dodatak je bio upravo plastični pištolj. I 1974. Nintendo je ušao u industriju videoigara tako što su dobili ekskluzivna prava da u Japanu lansiraju američku konzolu Magnavox Odyssey.
Nintendo je tokom sedamdesetih bio iznimno produktivan te su u suradnji s firmom Mitubishi 1977. napravili konzole Color TV Game 6 i 15, a paralelno s time krenuli su razvijati i videoigre. Prva igra bila im je EVR Race, igra o trkama konja. Bio je to dosta primitivan oblik igre koji je koristio video traku, a kontrolisao se pomoću niza mehaničkih dijelova. U tome je bio problem jer se igra kvarila dosta brzo i često.
No, Nintendo je napredovao u osamdesetima kad im se pridružio Shigeru Miyamoto, kreativac koji je i dan danas vodeća sila Nintenda. Miyamoto je dizajnirao Donkey Konga koji je brzo postao vrlo popularna igra. Nakon toga je 1983. napravio prvi Mario Bros. s likovima Marija i Luigija, vodoinstalaterima koji se kreću kanalizacijom New Yorka.
Spomenute je igre Nintendo lansirao za arkadne uređaje koji su se bazirali na žetonima, tj. novčićima i mogli su se koristiti u javnim prostorima – kafićima i sl. No, paralelno s time Nintendo je predvođen Gunpeijem Yokoijem samostalno radio na prijenosnoj konzoli koju su zvali Game & Watch. To jest, tih je konzola bilo više jer je svaka imala različitu igru . Uređaji su im bili iznimno popularni te su se prodali u više od 43 miliona primjeraka širom svijeta.
No, Game & Watch konzole imale su ograničenje – mogli su igrati jednu igru, na malom LCD ekranu. Nintendo je zbog toga radio na kućnoj konzoli baziranoj na izmjenjivim kasetama. Ta konzola u Japanu im se zvala Famicom i lansirali su je u sedmom mjesecu 1983. godine. Konzola je bila iznimno popularna te je prodata u 500 miliona primjeraka za dva mjeseca. No, ispostavilo se da je imala grešku na čipu pa je Nintendo morao povući sve modele iz prodaje.
U SAD-u se u isto vrijeme dogodio veliki raspad tržišta videoigara. Mnoge su američke firme zbog toga bankrotirale, a to je Nintendu otvorilo priliku da uđe na novo tržište bez konkurencije. 1985. svoj su Famicom odlučili lansirati u SAD-u pod imenom Nintendo Entertainment System i taj im je potez bio presudan. Konzola je zabilježila ogroman uspjeh zbog Nintendovih igara i upravo su tada nastali klasici poput Super Mario Bros., The Legend of Zelda i Metroida.
Ostalo je istorija, što bi se reklo, jer je Nintendo nakon toga pronašao svoj segment poslovanja i više se nije vraćao idejama o proizvodnji instant riže. 1989. su lansirali prijenosnu konzolu Game Boy i od tada dominiraju tržištem prijenosnih konzola gdje su i dan danas bez konkurencije. Što se kućnih konzola tiče, imali su uspjeha sa Super NES-om, nešto manje s Nintendom 64, a onda su ponovo osvojili tržište jedinstvenom Wii konzolom. Promašaj im se dogodio u eri Wii U konzole, ali su se vratili uz Nintendo Switch koji je trenutno najbrže prodavana konzola na tržištu.
Danas je Nintendo najbogatija firma u Japanu. Njihov uticaj na industriju videoigara je enorman, od samog procesa dizajniranja igara do stvaranja brenda. Nintendove igre pripadaju najstarijim živim serijalima današnjice, a igrači im se iznimno vesele i nakon više od tri decenije postojanja. Štoviše, Nintendove franšize danas uspješno privlače nove generacije igrača, a za takve firma priprema čitav niz proizvoda i iskustava, od suradnje s firmom LEGO na Super Mario setovima kockica do izgradnje zabavnog parka Super Nintendo World koji će se otvoriti krajem 2020. godine.
Nintendo je svojim stvaralaštvom također ostavio snažan trag na popularnu kulturu te sami identitet Japana. U ljeto 2016. godine na zatvaranju Olimpijskih igara u Riu tadašnji japanski premijer Shinzo Abe pojavio se pred milionima gledatelja noseći kapu Super Marija. Bio je to istorijski trenutak za Nintendo, samo je šteta što ga nije dočekao Hiroshi Yamauchi, Nintendov predsjednik od 1949. do 2002., koji je umro 2013.
Izvor: hcl.hr
