Prva europska pravila o bespilotnim letjelicama, odnosno dronovima, štite potrošače i poduzeća, za učinkovitiju zaštitu osobnih podataka, veću sigurnost, privatnost i zabavu. Zastupnici EU parlamenta su 12. lipnja glasali za nova pravila o sigurnosti zračnog prometa koja omogućuju bespilotnim letjelicama svih veličina da sigurno lete u EU-u te osiguravaju jasna i usklađena pravila u svim državama članicama.
Prema novim pravilima, dronovi će biti dizajnirani tako da ne predstavljaju opasnost za ljude. Primjerice u dronove će se ugraditi dodatna oprema kao što je automatsko slijetanje u slučaju da operator izgubi kontakt s dronom ili sustavom za izbjegavanje sudara. Pravilima o bespilotnim letjelicama uvest će se osnovna načela za jamčenje sigurnosti, privatnosti i zaštite osobnih podataka.
Ne treba zaboraviti kako u Hrvatskoj traje javna rasprava o novom pravilniku, o čemu smo pisali na ICTbusiness.info, koji regulira letenje dronovima. Naime, objavljena je nova verzija pravilnika koji regulira letenje dronovima, a pravilnik dolazi pod imenom Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova i namijenjen je propisivanju uvjeta za sigurnu upotrebu bespilotnih letjelica mase do uključivo 150 kilograma.
Iz ovoga su izuzete letjelice koje se koriste u vojnim, carinskim ili policijskim aktivnostima, u akcijama traganja i spašavanja, gašenja požara. Zanimljivo, od ovog pravilnika izuzeta su letenja u zatvorenom prostoru. Početak pravilnika rezerviran je za pojmovnik, kako bi se razjasnili neki pojmovi koji se sada unose u pravilnik i koji pojednostavnjuju letenje kao što je primjerice BVLOS (beyond visual line of site) odnosno letenje izvan vidnog polja operatera odnosno pilota.
Više o domaćem pravilniku na slijedećem linku, a komentar pravila potražite ovdje. Nova Eu pravila predviđaju da rukovatelj dronom mora osigurati da se let bespilotnog zrakoplova izvodi na način da ne predstavlja opasnost za život ljudi i da se odvija na sigurnoj udaljenosti od drugih korisnika zračnog prostora. Neki rukovatelji dronom trebat će proći kroz obuku prije nego što mogu upravljati dronom.
Zastupnici također smatraju da operatori dronova koji mogu ugroziti ljude moraju biti registrirani, a dronovi označeni u svrhu identifikacije. To se neće primjenjivati na operatere malih dronova. Zbog povećanog korištenja dronova, Europska komisija predložila je strožu regulaciju dronova u svrhu poboljšanja sigurnosti zračnog prometa u EU-u, kao što su maksimalna udaljenost leta i certifikacija dronova ovisno o opasnosti koju predstavljaju.
Pravila bi također odredila koji operatori trebaju dodatnu obuku i registraciju, te koji dronovi trebaju imati dodatne sigurnosne značajke. Kako bi se održala visoka razina sigurnosti u zrakoplovstvu došlo je i do reforme sigurnosti zračnog prometa u EU. Svrha je novih pravila stvoriti prave uvjete kako bi EU bio sposoban nositi se s očekivanim porastom zračnog prometa.
Nadalje, promjene potiču suradnju između Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i nacionalnih vlasti pri procjeni rizika u vezi s letovima nad zonama sukoba. Iako velike bespilotne letjelice spadaju pod europska opća pravila o zračnom prometu, sve one težine ispod 150 kg regulirane su na nacionalnim razinama. Različiti i fragmentirani standardi za svaku državu članicu kompliciraju prekograničnu trgovinu i povećavaju rizike.
Naime, dronovi mogu biti opasni jer mogu oštetiti druge zrakoplove i uzrokovati ozljede, a ako nose kameru, osposobljeni su za snimanje osobnih podataka bez pristanka osoba koje nadziru. Nova pravila odnose se na sve dijelove drona (uključujući motor i daljinsko upravljanje) i garancija su da upravljači i proizvođači u cijelom EU-u poštuju sigurnost, privatnost, osobne podatke i okoliš.
Operator treba održavati prikladnu udaljenost kako ne bi ugrozio ljude na tlu i ostale korisnike zračnog prostora. Pristup posebnim područjima kao što su zračne luke, ambasade, zatvori i nuklearne elektrane je ograničen ili zabranjen. Obavezna je registracija letjelica koje mogu prenijeti više od 80 džula kinetičke energije pri sudaru s osobom. Registrirane letjelice bit će posebno označene kako bi ih bilo lako identificirati.
Letjelice trebaju biti dizajnirane tako da umanjuju buku i onečišćenje zraka. Europski sektor bespilotnih letjelica razvija se iznimno brzo. Istraživanja predviđaju da će sektor otvoriti više od 150 tisuća radnih mjesta do 2050. Procjenjuje se da u 10 godina industrija može biti zaslužna za 10 posto ukupnog tržišta zračnog prometa (vrijednost od oko 15 milijardi eura godišnje).
Parlament je glasao 12. lipnja o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa. Kad nova pravila stupe na snagu, Europska komisija razvit će detaljnija pravila o provedi.
Izvor: ictbusiness.info
