Mjerite li svoje tjelesne parametre dok vježbate? Koristite li neki od trackera i da li im vjerujete? Rezultati posljednjih testiranja ovih gadgeta pokazuju da podatke sa trackera treba uzeti sa dozom rezerve.
Naučnici su utvrdili da fitnes trackeri uopšte nisu toliko precizni kada je u pitanju mjerenje otkucaja srca, pogotovo ukoliko imate neki naporan trening.
Ovo bi zaista moglo biti opasno za ljude koji će se zbog ovoga dodatno naprezati, preko svojih mogućnosti, dok druge strane, previsoke brojke na mjeraču mogu biti izuzetno frustrirajuće za one koji se pitaju zašto im srce toliko brzo lupa dok lagano džogiraju.
Nedavno je na ovu temu rađeno istraživanje u kom je učetvovalo 50 zdravih dobrovoljaca koji su testirali najpopularnije fitnes trackere. Volonteri su bili priključeni na EKG, a vježbali su na pokretnoj traci pri brzinama od 3, 5, 6 i 7 km/h. Pri tome su nosili razlčite tracker uređaje: Apple Watch, Mio Fuse, Fitbit Charge HR i Basis Peak.
Rezultati istraživanja
Apple Watch i Mio su se pokazali kao najtačniji. Oni su 90% vremena bili u skladu sa podacima sa EKG uređaja. Fitbit Charge HR je 84% vremena pokazivao dobre rezultate a Peak 83%.
Otkriveno je da što su napornije vježbe, tracker je neprecizniji u mjerenju. U periodu odmora volontera, mjerači su prikazivali potpuno tačne rezlutate, međutim kako se pojačavao intenzitet vježbi, to su i mjerači postajali sve neprecizniji.
Trackeri uglavnom mjere brzinu rada srca koristeći senzore koji detektuju puls kroz kožu na zglobu. Međutim kada se intenzivno vježba dolazi do ljuljanja ruku. To je uzrok što se uređaj pomjera gore – dole što mu onemogućava tačno očitavanje pulsa. Pored toga, neki trackeri potpuno izgube vezu kada se senzor previše udalji od kože.
Opasnost od nepreciznosti
Tačnost mjerenja opada na nivou od oko 100 otkucaja srca u minuti, a iznad 130 otkucaja tačnost je veoma upitna. To su realni rasponi za zdrave ljude za vrijeme vježbanja, tako da ova netačnost zaista pravi problem.
Nije rijedak slučaj da se ljudi žale začuđeni kako je moguće da im, dok vježbaju, srce radi tako brzo ili da ne mogu dosegnuti cilj. Kompanije koje proizvode ove trackere se ograđuju navodeći da ovo nisu medicinski uređaji, ali korisnici to ne uzimaju u obzir.
Ljekari se često susreću sa pacijentima koji im dolaze sa podacima sa ovih mjerača. Potrebno ih je ubjeđivati da trackeri i nisu najtačniji i da ih ne treba uzimati uvijek zdravo za gotovo.
Najveći zdravstveni rizik je kada tracker podcjenjuje broj otkucaja srca, kao što je to slučaj sa Fitbitom. Mjerač prikazuje manji broj otkucaja nego što to zaista jeste i korisnici se, zavarani time, dodatno naprežu, preko svojih mogućnosti.
Ovo može biti izuzetno opasno za one koji nisu u formi. Sa druge strane, ukoliko mjerač prikazuje više otkucaja nego što to zaista jeste, korisnici će usporiti i smanjiti intenzitet vježbi kada za to nema potrebe.
